Danas nije lako živeti i poslovati bez suočavanja sa konceptom sajberbezbednosti. Konstantno smo bombardovani pričama o nesigurnosti naših ličnih i profesionalnih informacija - od krađe identiteta preko priloga elektronske pošte koji su inficirani virusima pa sve do masivnih krađa podataka. Ipak postalo je skoro nemoguće angažovati se u svetu a da ne budemo izloženi ovim vrstama rizika.
Preduzetnici i vlasnici biznisa treba posebno da budu zabrinuti za svoju bezbednost, jer ne brinu samo o sopstvenoj dobrobiti. Bezbednost njihovih zaposlenih, privatnost njihovih mušterija i klijenata, i reputacija kompanije, mogu da budu ugroženi.
Ukoliko vam je potrebna procena rizika od sajber pretnji, uspostavljanje sistema sajberbezbednosti u vašoj kompaniji ili održavanje sajta, kontaktirajte nas na i-mejl: kontakt@spektrum.rs ili na telefon: 062/234-251.
Sajberbezbednost, takođe poznata i kao bezbednost informacionih tehnologija, odnosi se na tehnologije i prakse kreirane da zaštite kompjutere, mreže, sajtove, softvere, programe i podatke od neautorizovanog pristupa, krađe ili malicioznih napada. Napadi obično ciljaju da unište podatke i sisteme, sprovedu novčane ucene ili počine druge vrste sajberkriminala.
Da. Sajber napadi se svakog dana događaju raznim biznisima i pojedincima, ali mogu se desiti i hiljadu puta na jednom kompjuteru. Prema nedavnoj međunarodnoj anketi, 61 odsto kompanija doživelo je sajber napad u 2019. godini.
Dok mnogi od nas pretpostavljaju da hakeri napadaju velike biznise koji imaju velike resurse, mali biznisi doživljavaju veliki procenat ukupnih napada. Prema Verizon izveštaju iz 2019. godine, 43 odsto svih krađa podataka dogodilo se malim biznisima. Analitičari pretpostavljaju da je to iz razloga što manje organizacije nemaju bezbednosnu infrastrukturu koju velike kompanije imaju. Drugim rečima, sajber bezbednost malih biznisa podjednako je važan kao i u slučaju velikih korporacija.
Krađa podataka i drugi sajber napadi mogu da nanesu veliku štetu poslovanju u vidu gubitka vremena, energije i novca. Neke analize procenjuju štetu od krađe podataka u milionima. Krađa podataka mogla bi potencijalno da vas košta reputacije i poverenja vaših klijenata, posebno ukoliko se vaša kompanija stara o podacima svojih klijenata.
Malver je naziv za sve maliciozne softvere koji mogu da infiltriraju kompjuter ili mrežu i blokiraju pristup podacima ili programima, oštete fajlove ili ukradu informacije. Izloženost malveru najčešće se desi kada korisnik klikne na link ili otvori prilog mejla.
Ransomver je specifična vrsta malvera koja se koristi za iznuđivanje novca od žrtvi. Napadač će, na primer, inficirati sistem, enkriptovati podatke i držati ih kao taoce sve dok žrtva ne plati neku vrstu otkupa. Ova praksa je jedna od najbrže rastućih tipova sajberkriminala; neki istraživači tvrde da se ransomver napad događao svakih 11 sekundi u 2021. godini.
Ova vrsta napada stiže, najčešće putem imejla, maskirana u renomirani izvor. Cilj je najčešće krađa ličnih podataka ili instalacija malvera. Ovaj napad takođe postaje sve češći.
U ovoj vrsti napada, hakeri presretnu transakciju ili komunikaciju i kradu informacije dok putuje s jednog mesta na drugo. Krađa vaših osetljivih informacija često se dešava usled nesigurne javne WI-FI konekcije.
DDos (Distributed Denial of Service) napad je moćna pretnja vebsajtovima, mrežama i onlajn servisima koja se može desiti kada haker preoptereti sistem lažnim internet saobraćajem i na taj način ga obori. DDos napadi se pojavljuju u mnogim oblicima i sprečavaju legitiman saobraćaj da pristupi sistemu dovodeći do potencijalnih finansijskih gubitaka i drugih poslovnih problema.
O bezbednosti podataka mora se voditi računa prilikom same izrade vebsajta, aplikacije ili softvera, kaže se na portalu Izrada sajta.
SQL (Structured Query Language) je programski jezik povezan sa upravljanjem bazom podataka. Tokom SQL injekcije napadač ubacuje maliciozni kod na server koji koristi SQL kako bi otkrio senzitivne informacije kao što su podaci privatnih mušterija.
Srećom, postoji mnogo vrsta softvera napravljenih da skeniraju fajlove, identifikuju maliciozne i onda ih obrišu. Ovi programi mogu takođe aktivno da rade da bi sprečili buduće napade omogućavajući uvide na visokom nivou i načine da obuče korisnike najboljim bezbednosnim praksama.
Zaštitni zid je nalik kapiji koja štiti vaš kompjuter ili mrežu od malvera ili neautorizovanih korisnika. U poslovanju, instaliranje zaštitnih zidova između mreže vaše kompanije i spoljnog interneta je imperativ. Zaštitni zid između segmenata vaše mreže će takođe omogućiti dodatne slojeve bezbednosti.
Ovi zaštitni zidovi štite vaše sajtove i onlajn aplikacije od napada kao što su SQL injekcije i DDoS napadi. Oni filtriraju i nadziru internet saobraćaj i najčešće služe kao deo alata internet bezbednosti.
Dok sve više i više biznisa posluje koristeći usluge i aplikacije zasnovane na klaud tehnologiji, a ne samo interne kompanijske mreže i servere, ovo postaje od kritične važnosti.
Cloud Access Security Broker (CASB) je alat koji stoji između klaud korisnika i klaud provajdera kako bi zatvorio kritična bezbednosna mesta. Omogućava IT osoblju uvid u korisnike, aplikacije i mnogo što šta kako bi vitalne funkcije zaštitila od pretnji.
Zero Trust model je pristup bezbednosti koji pretpostavlja da nijedan zahtev nije bezbedan, čak i kad dolazi od internog korporativnog zaštitnog zida. Sada kada je sve više podataka smešteno onlajn i kada mnogo zaposlenih radi sa bilo kog uređaja, bilo gde, još je važnije nego ikada da se traže bezbednosna rešenja putem Zero Trust pristupa.
Jedan od najčešćih razloga za uspešan sajber napad je slaba ili ukradena šifra. Postarajte se da su ti kredencijali jaki, jedinstveni za svaku aplikaciju i da nisu jedina prepreka za pristup. U stvari, šifre tako lako postaju kompromitovane da se neki zalažu za to da organizacije u potpunosti odustanu od pristupnih šifara.
Bilo da jesu ili nisu šifre uključene, prakse multifaktorske autentifikacije su ključne. Dodatan sloj bezbednosti pruža neverovatno veću bezbednost. Korišćenjem multifaktorske autentifikacije nalozi su 99.9 odsto manje u opasnosti da budu kompromitovani, prema istraživanju Majkrosofta.
Korišćenje principa Zero Trust takođe znači upotrebu bezbednosnog koncepta ‘’najmanjih ovlašćenja’’. Bezbednije je ograničiti pristup zaposlenih samo podacima kompanije i sistema koji su im potrebni da rade svoj posao. Ova strategija pomaže da se minimizira šteta naneta kompromitovanim nalozima.
Istraživanje sugeriše da je korisnička greška još uvek vodeći uzrok bezbednosnih propusta. Između ostalog, niko ne treba da otvara nepoznate priloge mejlova, da klikće na čudne linkove, ostavlja nezaključane lične uređaje na javnim mestima i, naravno, koristi šifre koje se mogu lako pogoditi.
Sprečavanje gubitka važnih podataka zahteva širok opseg pristupa. Pobrinite se da bekapujete osetljive podatke na različitim mestima kako biste osigurali da čak i da ste žrtva napada, sve informacije nisu izgubljene
Postoji više vrsti alata. Pre svega, suštinske odlike sveobuhvatnog rešenja uključuju anti-malver alate, zaštitne zidove, zaštitu za veb aplikacije i klaud usluge, alate za multifaktorsku autentifikaciju i Zero Trust pristup.
Pre svega, važno je shvatiti da nijedan biznis, veliki ili mali, novi ili mali, nije bezbedan od sajber napada pa su zato sajberbezbednosne prakse i tehnološka rešenja nužne. Sve u svemu, želite da budete spremni sada i u budućnosti.
Ukoliko vam je potrebna procena rizika od sajber pretnji, uspostavljanje sistema sajberbezbednosti u vašoj kompaniji ili održavanje sajta, kontaktirajte nas na i-mejl: kontakt@spektrum.rs ili na telefon: 062/234-251.
Zajedno sa vama stvaramo budućnost vašeg poslovanja!
vaša Spektrum kooperativa!
Mi smo profesionalna konsultantska, marketinška, programerska i SEO agencija koja unapređuje poslovanje svojih klijenata.
UNAPREĐUJEMO VAŠE POSLOVANJE!
www.spektrum.rs